Fitnes i zdravlje
Kardio ili trening snage – šta je bolje za mršavljenje?
da li moraš da izbaciš gluten, mlečne proizvode i brokoli?
Dovoljno je da nekoliko puta potražiš informacije o Hašimotu i vrlo brzo dobiješ čitavu listu hrane koju navodno više ne bi trebalo da jedeš.
Gluten, mleko, soja, brokoli, kupus, ugljeni hidrati… Ponekad lista postane toliko duga da običan ručak počne da liči na komplikovan zadatak.
Za većinu tih zabrana priča je mnogo jednostavnija.
Hašimotov tireoiditis je autoimuno oboljenje štitne žlezde. Ishrana može da podrži opšte zdravlje i pomogne da zadovoljiš nutritivne potrebe, ali trenutno ne postoji posebna „Hašimoto dijeta“ koja dokazano leči bolest ili može da zameni propisanu terapiju.
Ne mora svaka osoba sa Hašimotom da bude na bezglutenskoj ishrani.
Gluten je svakako potrebno izbaciti kod celijakije. Ona se nešto češće javlja kod osoba sa autoimunim bolestima štitne žlezde, pa je kod odgovarajućih simptoma ili sumnje važno uraditi odgovarajuću dijagnostiku.
Ako planiraš testiranje na celijakiju, nemoj samostalno izbacivati gluten pre testiranja jer to može uticati na rezultate.
Kod osobe koja nema celijakiju ili drugi utvrđen razlog za izbegavanje glutena nema dovoljno dokaza da će rutinsko izbacivanje hleba, testenine i drugih namirnica sa glutenom popraviti funkciju štitne žlezde.
Ako primetiš da ti neka hrana ne prija, to je razlog da se problem ispita, a ne da odmah izbaciš čitavu grupu namirnica.
Slična logika važi za mlečne proizvode.
Jogurt, kefir, sir i mleko ne moraju da nestanu iz jelovnika zbog same dijagnoze Hašimota.
Oni mogu da budu dobar izvor proteina, kalcijuma, vitamina B12 i, zavisno od proizvoda, joda.
Naravno, ako imaš intoleranciju na laktozu, alergiju na proteine mleka ili neki drugi utvrđen problem, izbor hrane treba prilagoditi tome.
Ali unapred izbaciti mlečne proizvode „jer imaš Hašimoto“ često samo dodatno komplikuje ishranu.

Kupusnjače su možda najbolji primer kako jedna stvarna biohemijska činjenica na internetu može da postane mnogo veća nego što jeste.
Brokoli, kupus, karfiol i prokelj sadrže jedinjenja iz kojih mogu nastati supstance koje utiču na korišćenje joda u štitnoj žlezdi.
To ne znači da će normalna porcija brokolija poremetiti rad štitne žlezde.
Kod uobičajene ishrane i adekvatnog unosa joda nema razloga da ove namirnice izbacuješ samo zato što imaš Hašimoto.
One pritom donose vlakna, vitamine i druge korisne biljne sastojke.
Brokoli može mirno da ostane na tanjiru.
Soja se takođe često nađe na listama zabranjene hrane.
Za većinu ljudi razumna količina soje u ishrani nije razlog za paniku. Važniji problem može biti njen odnos sa terapijom.
Soja može da utiče na apsorpciju levotiroksina, pa je korisno da način uzimanja terapije bude dosledan i usklađen sa savetom lekara.
Isto važi i za neke suplemente i druge namirnice.
Zbog toga pitanje nije samo šta jedeš, već i kada uzimaš lek.
Štitna žlezda koristi jod za proizvodnju hormona, pa lako zvuči logično da bi više joda moglo da joj pomogne.
Kod Hašimota upravo tu treba biti pažljiv.
Velike količine joda, naročito kroz suplemente i preparate od algi, kod osetljivih osoba mogu da poremete funkciju štitne žlezde.
Jod ne treba izbaciti iz normalne ishrane, ali ni dodavati visoke doze na svoju ruku.
Ako koristiš suplement koji sadrži jod, vredi proveriti njegov sastav i razgovarati sa lekarom ako nisi sigurna da li ti je potreban.
Selen je važan za normalno funkcionisanje štitne žlezde.
Može se naći u ribi i morskim plodovima, mesu, jajima, žitaricama, mahunarkama i orašastim plodovima.
To ipak ne znači da svaka osoba sa Hašimotom treba da kupi suplement selena.
Na internetu se često može steći utisak da postoji nekoliko suplemenata koje svaka osoba sa Hašimotom jednostavno „mora“ da koristi. U praksi suplementacija ima više smisla kada postoji konkretan razlog, procena unosa ili utvrđen nedostatak.
I sa selenom je moguće preterati.
Mnogo je praktičnije razmišljati o tome šta ćeš redovno staviti na tanjir nego sastavljati sve dužu listu zabrana.
Dobra osnova može da uključuje:
Takav jelovnik može da obezbedi proteine, vlakna, gvožđe, cink, selen i druge nutrijente važne za normalno funkcionisanje organizma.
Nema potrebe da svaki obrok izgleda kao „obrok za štitnu žlezdu“.
Treba da izgleda kao dobar obrok.

Ako koristiš levotiroksin, način uzimanja može da utiče na apsorpciju leka.
Često se uzima ujutru na prazan stomak, 30 do 60 minuta pre prvog obroka, ali prati uputstvo koje si dobila od svog lekara.
Kalcijum, gvožđe, soja i pojedini napici mogu da utiču na apsorpciju terapije. Zbog toga je važno da lekar i farmaceut znaju koje lekove i suplemente koristiš.
Ako godinama uzimaš terapiju na isti način i nalazi su stabilni, nemoj samostalno praviti velike promene u rutini bez dogovora sa lekarom.
Osnovni Feli pristup ishrani ne podrazumeva automatsko izbacivanje glutena, mlečnih proizvoda, ugljenih hidrata ili povrća samo zbog dijagnoze Hašimota.
Zato Feli plan ishrane može da bude odgovarajuća osnova i za osobu sa Hašimotovim tireoiditisom kojoj nisu propisana dodatna ograničenja.
Ako postoje celijakija, alergije, intolerancije, druge bolesti ili posebne preporuke lekara, te informacije treba uzeti u obzir prilikom organizovanja ishrane.
Hašimoto ne znači da odjednom postoji čitava grupa običnih namirnica koje su postale neprijatelji tvoje štitne žlezde.
Gluten ima sasvim drugačiji značaj ako imaš celijakiju. Mlečne proizvode prilagođavaš ako postoji razlog. Brokoli, kupus i karfiol u normalnim količinama mogu ostati deo jelovnika. Sa visokim dozama joda i nasumičnom suplementacijom treba biti oprezan.
Dobar jelovnik za Hašimoto može da bude vrlo sličan dobrom jelovniku koji bismo preporučili i inače: raznovrstan, nutritivno kvalitetan i dovoljno jednostavan da možeš tako da jedeš i kada nemaš vremena da razmišljaš o svakom zalogaju.